T   R  U  D  N  O  Ć  A

 

Do trudnoće dolazi kada spermatozoid oplodi jajnu ćeliju, a pošto se ona oslobodi iz jajnika prilikom ovulacije. Oplođenja jajna ćelija tada putuje do materice, gde se dešava implantacija u sluzokožu materice koja se zove decidua. Kasnije se delom od decidue delomod embriona formira posteljica, koja povezuje embrion u razvoju sa matericom i tako omogućuje njegovu ishranu preko krvnih sudova majke. Pupčanik povezuje fetus sa posteljicom.
Prosečno terminska trudnoća traje 40 nedelja. Postoje mnogi faktori koji mogu da utiču na trudnoću. Žene kod kojih se rano dijagnostikuje i kontroliše trudnoća češće će i imati zdravu trudnoću i roditi zdravo dete. Važno je znati šta da se očekuje tokom trajanja trdunoće radi praćenja zdravlja i trudnoce i bebe.
Postoje znaci i simptomi rane trudnoće koji mogu da uključuju:
  • Izostanak menstruacije – ukoliko ste u reproduktivnom dobu i imate redovne menstrualne cikluse, a prošlo je nedelju dana ili više a da niste dobili ciklus, moguće je da ste trudni, ali postoje i brojni drugi zdravstveni razlozi koji mogu dovesti do izostanka ciklusa
  • Napetost, otečenost dojki– u ranoj trudnoći dolazi do hormonskih promena koje mogu učiniti vaše grudi osetljivim,a ta neprijatnost se obično smanjuje posle nekoliko nedelja, kada se vaše telo navikne na hormonske promeneBradavice mogu biti napetije i tamnije boje
  • Mučnina sa ili bez povraćanja– jutarnja mučnia, iako se možedešavati i bilo kada u toku dana, obično počinje u prvom mesecu trudnoće i traje tokom četiri meseca. Neke žene mogu uopšte da nemaju mučninu, a zašto do nje dolazi nije još uvek jasno, iako se smatra da je zbog hormonskih promena
  • Učestalo mokrenje– kod nekih žena može doći do češće potrebe za mokrenjem, zbog povećane količine krvi u toku trudnoće, što uzrokuje da bubrezi sttvaraju više tečnosti koja završava u mokraćnoj bešici
  • Umor takođe spada u rane simptome trudnoće, a povišeni nivoi hormona progesterona mogu dovesti do toga da vam se spava
  • Glavobolja– može biti česta u ranoj trudnoći zbog hormonskih promena i povećanog volumena krvi

Ostali simptomi koji mogu da se jave u ranoj trudnoći su: promena raspoloženja, nadutost, tačkasta krvarenja (poznata i kao implantaciona krvarenja, koja se dešava jednu do dve nedelje od oplođenja i znak su usađivanja/ implantacije embriona),  grčevi/ kontrakcije materice,  krvarenje iz nosa, averzija prema nekim namirnicama

IPAK, ukoliko mislite da ste trudni, ne smete se osloniti samo na ove simptome i znake, već treba pregledom kod lekara i/ili laboratoriskim nalazom. Trudnoća se dijagnostikuje određivanjem nivoa humanog horionskog gonadotropina (HCG) iz krvi, ukoliko je nalaz pozitivan potrebno je uraditi ultrazvučni pregled za potvrđivanje i datiranje starosti trudnoće. Mnogi ovi simptomi mogu da budu uzrokovani i drugim zdravstvenim stanjima, kao što je  na primer predmenstrualni sindorm ( PMS). Možete takođe imati i izostanak menstrualnog ciklusa a da uopšte nemate ove simptome.

Kasnije u oku trudnoće mogu se javiti i

  • Gorušica- uzrokovana opuštanjem valvule između želuca i jednjaka pod uticajem hormonskih promena,
  • Opstipacija – hormonske promene tokom trudnoće usporavaju digestivni sistem
  • Bolovi u leđima- hormoni, mišićni stres i povećanje težne tokom trundoće mogu urokovati bolove u leđima
  • Nesanica- stres, fizičke tegobe i hormonske promene mogu da doprinesu nesanici u toku trudnoće
  • Bolovi u kuku –česti su u toku trudnoće posebno kako trudnoća napreduje, a mogu biti uzrokovani pritiskom na ligamente, promenom stava, težinom uterusa itd.

 

VODIČ KROZ TRIMESTRE

Nedelje trudnoće su grupisane u tri trimestra i traje oko 40 nedelja od poslednjeg menstrualnog ciklusa. U svakom kod vaše bebe će doći do specifičnih promena u napredovanja u razvoju. Iako je 40 nedelja neki uobičajeni vremenski okvir, terminska beba može se roditi i u 37. nedelji kao i u 42. nedelji.

  • Prvi trimestar – traje od 1-12. nedelje trudnoće, a tada dolazi do razvoja velikih struktura i organa fetusa (mozak, ruke, noge, srce itd). Od 6. nedelje trudnoće može se već videti srčana radnja ploda. Na početku ovog trimestra povećan je rizik od spontanog pobačaja,koji ulaskom u drugi trimestar opada polako, a mogu se javiti i mučnina, umor, napetost dojki kao i razne druge promene karakteristične za ranu trudnoću. Double test, cf DNa?
  • Drugi trimestar –  traje od 13-27.nedelje trudnoće i tada najviše raste materice, a možete početi da osećate pokrete, guranje i udaranje bebe u materici, mnogi simptomi kao što su mučnina i umor Mogu se javiti drugi simptomi kao što su promene bradavica i pojava strija. Fetus prolazi kroz mnoge promene i pored  velikih struktira i organa drugi važni delovi tela se razvijaju kao što su skelet, mišićno tkivo, koža, krvne ćelije, kosa itd. Beba tada redovno spava i budi se, može da čuje zvuke i da guta. U ovom trimestru radi se ultrazvučni pregled anatomije bebe, kojim može da se proveri da li postoje neke razvojne abnormalnosti i vidi pol bebe.
  • Treći trimestar – traje od 28. nedelje do porođaja, tada beba najviše poraste i počinje više da se pomera, a trudnici se povećava telesna težina i može se osećati umornije, imati bolove u leđima. Kako se porođaj približava možete osetiti neprijatnosti u  karlici, gorušicu, učestalo mokrenje, oticanje nogu i lažne kontrakcije (Braxton–Hicksove kontrakcije). Anskioznost i stres su uobičajeni tokom ovog trumestra zbog samog porođaja, roditeljstva, promene u bračnim odnosima i povećanih troškova.  Krajem ovog trimestra stanje vaše bebe može se pratiti kardiotokografijom (CTG)…

ISHRANA, VEŽBANJE I NAVIKE U TRUDNOĆI

Israna u trudnoći može biti skoro ista kao i vaša tipična zdrava ishrana, samo sa 340-450 dodatnih kalorija dnevno. Cilj je da postoji zdrava kombinacija kompleksnih ugljenih hidrata, proteina, povrća i voća, kao i zdravih masti. Ako se već hranite zdravo, treba samo napraviti blage promene, povećati unos tečnosti, vlakana i hrane sa većom količinom gvožđa.

Trudne žene imaju potrebu za većim količinama određenih vitamina i minerala, kao što su na primer folna kiselina i cink.

Trudna žena može da vežba ukoliko nema nikakvih komplikacija trudnoće. Vežbanje je veoma važno da biste ostali u formi, opušteni i spremni za porođaj,posebno može da pomogne istezanje, kao prilikom Yoge ili Pilatesa. Takođe se preporučuju šetanje i plivanje. Treba voditi računa da se ne pretera i obavezna je konsultacija sa lekarom i trenerom. Vežbanje je zabranjeno ukoliko postoji krvarenje, teškoće sa disanjem, glavobolja, bolu grudnom košu, slabost mišića, preteći prevremeni porođaj, oticanje plodove vode, smanjeni pokreti ploda i oticanje ili bol u potkolenicama.

Neke navike mogu da pomognu ili da oštete vašu bebu.

Ono što može pomoći vašoj bebi jesu svakako: uzimanje multivitamina, dovoljno sna, bezbedan seks, poseta zubaru, redovne kontrole kod lekara.

Stvari koje biste trebali da izbegavate su; pušenje, upotreba alkohola, konzumacija sirovog mesa i ribe, kao i nepasterizovanih mlečnih produkata, korišćenje saune i vrućih kupki, preterano povećanje telesne težine.

Teško je odrediti koje lekove uzimati u toku trudnoće a koje ne. Obično se određuje u zavisnosti od odnosa koristi i potencijalnih rizika po zdravlje i bebu.

 

PROMENE U TRUDNOĆI

Tokom trudnoće buduća majka doživljava niz psiholoških i fizioloških  promena koje omogućavaju prilagodjavanje njenog organizma trudnoći, rastu i razvoju ploda, pripremu za porodjaj i tok porodjaja i dojenje. Sva ta prilagodjavanja daleko premašuju potrebe i gotovo sve prolaze tokom babinja ne ostavljajući posledice.

Većinu možemo objasniti promenama u funkciji hormona ili su jednostavno posledica fizičkog prolagodjavanja majčinih organa rastu ploda. Neke žene mogu proći kroz celu trudnoću a da uopšte nemaju nikakve probleme ni tegobe.

FIZIOLOŠKE PROMENE

Fiziološke promene kod trudnica su potpuno normalne i služe za adaptiranje na embrionalni/fetalni razvoj. Kod žena u trudnoći dolazi do kardiovaskularnih,hematogenih, metaboličkih, renalnih i respiratrnih promena, koje obezbeđuju adekvatnu ishranu i razmenu gasova za fertus u razvoju. Takođe su neophodne i promene u hormonima i glukozi, broj udisaja i izdisaja, menja se stav tela, dojke, rastu volumen i krvi i plazme i dovode do promena u frekvenci srca i krvnom prtisku. Povećava se i rizik od tromboze.

HORMONSKE PROMENE

Hormonske i fiziološke promene koje se dešavaju u trudnoći su jedinstvene.U trudnoći dolazi do prilagođavanja endokrinom sistemu. Nivoi progesterona i estrogena kontinuirano rastu, suprimirajući hipotalamusnu osovinu, a samim tim menstrualni ciklus. Takođe se menjaju i nivoi drugih hormona koji utiču na razvoj fetusa.

Povišeni nivoi estrogena u toku trudnoće omogućavaju materici i posteljici da poboljšaju vaskularizaciju, razmenjuju nutritijente i podržavaju bebu u razvoju. Smatra se da estrogen ima ulogu u razvoju i sazrevanju fetusa. Njegovi nivoi dostižu pik u trećem trimestru, a nagli porast u toku prvog trimestra može dovesti do mučnine u trudnoći. U drugom trimestru utiče na razvoj kanalića dojki i uvećanje dojki. Nivoi progesterona se takođe uvećavaju tokom trudnoće.  Primarna funkcija progesterona je da opušta mišiće materice kao i u uvećanju materice.

Nivoi prolaktina se povećavaju i dovode do promena u strukturi dojki. Humani placentalni laktogen (HPL) proizvodi placenta i on stimuliše metabolizam masnih kiselina i čuva glukozu iz krvi za fetus, ali takođe smanjuje osetljivost majčinih tkiva na insulin i može dovesti do gestacijskog dijabetesa.

PROMENE U TEŽINI

Jedna od najupečatljivijih promena u trudnoći jeste dobijanje na težini. Uvećana materica, fetus koji raste, posteljica i amnionska tečnost, kao i povećanje masti i zadržavanje vode, sve doprinosi povećanju težine. Dobijanje na težini varira i može biti od 2.3kg do preko 45 kg. Preporučeno povećanje težine je od 11-16kg, manje ukoliko je žena prekomerno teška i pre trdunoće, a do 18kg ukoliko žena pre trudnoće ima malu telesnu težinu.

Dojke takođe rastu u toku trudnoće, i širi se torzo, a nakon porodjaja dojke mogu biti još otečenije zbog samog dojenja, što zavisi od dojenja.

Menja se i stav žene u trudnoći, osim što se dojke uvećavaju, takođe i stomak od ravnog postaje veoma konveksan što povećava krivinu leđa i kao menja centar gravitacije i dovodi do promena u osećaju ravnoteže.

Dodatna težina i gravitacija usporavaju cirkulaciju krvi i tečnosti, posebno u nogama. To može dovesti do oticanja nogu i lica. Obično oticanje počinje tokom drugog trimestra i nastavlja se u trećem. Ovo nakupljanje tečnosti doprinosi i povećanju telesne težine. Oticanje možete smanjiti odmaranjem,izbegavanje dugotrajnoj stajanja, izbegavanjem kafe i gaziranih pića.

RESPIRATORNE I METABOLIČKE PROMENE

Prilagodjavanje metabolizma u trudnići ima nekoliko ciljeva:
  • Osiguranje zadovoljavajućeg rasta i razvoja ploda,
  • Osiguiravanje dovoljno energije za porodjaj i dovoljno rezervi fetusu za prilagodjavanje životu izvan materice,
  • Zadovoljiti narasle potrebe za energijom u trudnoći,
  • Stvoriti rezerve za napore u porodjaju i laktaciji.

Kod trudnih žena povećava se količina kiseonika koje se prenosi putem krvi. To je zbog povećane potrebe za krvlju i širenja krvnih sudova. Ovo povećava i metabolizam, zahtevajući veću potrebu za energijom i pažnju prilikom fizičkih aktivnosti. Promene u stopi metabolizma objašnjavaju potrebu za većim unosom kalorija tokom trudnoće. metabolizam se obrzava do 15 nedelje trudnoće i pik dostiže u trećem trimestru, tokom najvećeg rasta fetusa. Sve ove može dovesti do hipoglikemije ili niskog nivoa šećera u krvi.

Metabolizam ugljenih hidrata i proteina se manja tokom trudnoće, da bi obezbedio više nutritijenata fetusu koji raste, kao i razvoj glandularnog tkiva dojki. Hormonske promene tokom trudnoće povećavaju zahteve nutritijenata i odlaganje masti. Trudnoća je u prvoj polovini anaboličko stanje, a tokom drugog trimestra metabolizam postaje kataboličan, iskorišćava se rezerve masti i povećava se rezistencija na isnulin. Sve te promene reguliše humani placentni lsktogen i progesteron, koji menjaju osetljivost na insulin  i iskorišćavanja glikoze.

Što se proteina tiče, jedan kg viška proteina se deponuje, pola od toga ide fetusu i posteljici, a druga polovina za glandularno tkivo dojke,mišiće materice, proteine plazme i hemoglobin. Povećanje nutritijenata je važno za fetalni rast i depozit masti. Do promena dovode sterodini hormoni, laktogen i kortizol. Takođe je povećan metabolizam jetre, što isto dovodi do povećanih nivoa glukoze kod majke.Gestacijskih dijabetes ima malo simptoma i obično se dijagnostikuje skriningom u toku trudnoće. Bebe majki sa nekontrolisanim gestacijskim dijabetesom često su u povećanom riziku od prevelike težine, što može dovesti do komplikacija na porođaju, niskog nivoa šećera i žutice, što dalje po porođaju može dovesti do dodatnih komplikacija ako se ne tretira. Gestacijski dijabetes može da se kontroliše i leči i žene sa adekvatnom kontrolom nivoa glikemije mogu da smanje ove rizike.

Tokom trudnoće bitno se menja plućna ventilacija, što je posledica pre svega stimulišućeg delovanja progesterona na centar za disanje i time ubrzane ventilacije i povećanog inspiratornog volumena. Što znači da se tokom trudnoće količina vazduha koja ulazi i izlazi iz pluća se povećava za 30-50%. Svaki udah ima veći volumen vazduha, a frekvenca disanja se takođe povećava. Kako se materica povećava, ograničava se prostor za pokrete dijafragme. Zato se neke žene žale da otežano duboko udišu.

Povećanje telesne temperature je često jedno od prvih dešavanja u trudnoći, i nešto viša temperatura održava se tokom trudnoće. Žene takođe imaju veću potrebu za unosom vode.

 

CIRKULATORNE  I KARDIOVASKULARNE PROMENE

Cirkulatorni sistem trudnice prilagodjajava volumen krvi, sastav plazme i stvranje krvnih ćelija potrebama trudnice. Sistem za koagulaciju krvi svojim prilagodjavanjem nastoji gubitak krvi tokom trudnoće i u porodjaju  smanjiti na minimum. Povećavanje volumena cirkulišuće krvi omogućava zadovoljavanje sve većih potreba ploda u rastu za kiseonikom i hranljivim materijama. Volumen krvi počinje se povećavati već sa 6 nedelja trudnoće, i najvišije sa 34 nedelje gestacije.

Pošto se brzo šire krvni sudovi i povećava stres na srce i pluća, trudna žena proizvodi više krvi. Volumen krvi i plazme polako raste za 40-50% tokom trudnoće, da bi se prilagodili na promene, što uzrokuje ubrzani rad srca, uvećani udarni volumen i output srca. Tokom drugog trimestra srce trudnice u mirovanju radi za 30- 50% više nego kod drugih žena.

 

Tokom trudnoće menja se funkcija kardiovaskularnog sistema zbog povećanog volumena krvi i promena u hormonskom miljeu: povišene vrednosti estradiola, progesterona i prostaglandina. Već u 8. nedelji trudnoće minutni volumen se povećava za 22% iznad predvidjenih vrednosti, do 24. nedelje 50% je veći. U zdrave trudnice prilagodjavanje organa je potpuno i ne prouzrokuje proemene majčinog opšteg stanja. Medjutim, pri bolesnom kardiovaskularnom sistemu opterećenje trudnoćom može prouzrokovati tešku srčanu dekompenzaciju i komplikacije.

Sistemski vaskularni otpor smanjuje se zbog relaksacije glatkih mišića i vazodilatacije koju uzrokuje povišen progesteron, što sve dovodi do pada krvnog pritiska. Takođe može dovesti do vrtoglavice ili gubitka svesti, jer smanjen pritisak šalje manje krvi u mozak i centralni nervni sistem.

Oticanje nogu je često u toku trudnoće, delimičo zbog protiska rastuće materice na vene i limfnu drenažu iz nogu.

Trudnoća je takođe i hiperkoagulabilno stanje, dovodeći do povećanog rizika za pojavu tromba i embolije jer se povećano stvaraju faktori koagulacije. Posebno je ovaj rizik povećan posle porođaja. Najčešće se tromb stvara u levoj nozi jer je levi ilijačni venski sistem ispod desne ilijačne arterije koja ga potiskuje posle porođaja i povećava rizik od tromboze, što može da pogorša i nekeretanje pacijentkinje posle porođaja. Ovaj rizik dodatno povećavaju trombofilija i porođaj carskim rezom.

Tokom trudnoće menja se i učinkovitost majčinog imunološkog Sistema. Pada titar antibakterijskih i antivirusnih antitela. Broj leukocita u trudnoći, porodjaju i znatno su povećani. Povećane su i vrednosti C-reaktivnog proteina. Krv se lakše zgrušava, te su znaci blagog hroničnog zgrušavanja normalan su nalaz u trudnoći.

 

PROMENE BUBREŽNE FUNKCIJE

 

Bubreg je organ koji svojim radom omogućava odražavanje homeostaze telesnih tečnosti I elektolita, omogućava izličivanje metaboličkih nusprodukata i niza materija štetnih za organizam, sudeluje u regulaciji stvaranja i unčikovitosti vitamina D i nadzire sastav krvi. Odgovoran je za održavanja krvnog pritiska. Bubreg tokom trudnoće podleže nizu anatomskih i funkcionalnih prilagodjavanja, od kojih neke možemo uočiti i još 12 – 16 nedelja posle porodjaja. Zbog prilagodjavanja na trudnoću mnogi testovi bubrežnog rada menjaju se tokom trudnoće, pa je stoga kriterijum normalnih vrednosti bitno različit. Naprimer, normalne vrednosti ureje i kreatinina niže su tokom trudnoće, a klirens kreatinina je tokom trudnoće oko 30% viši.

Strukturne i funcionalne promene bubrežne  funkcije pretežno su posledca delovanja progesterona, mehaničkog uticaja rastućeg uterusa, uticaja držanja tela, telesne aktivnosti, ali i posledica prilagodjavanja kardiovaskularnog sistema na trudnoću. Strukturne promene bubrega i uretera  posledica su dilatacije bubrežnih čašica u uretera.

 

OSTALE PROMENE

  • Vrtoglavica – može da se javi prilikom ležanja na ravnoj podlozi, što dovodi do pritiskanja velikih krvnih sudova, koji polaze od donjeg dela tela do srca, tako se smanjuje količina krvi koja odlazi iz srca i dolazi do naglog pada pritiska, česša je posle 24 nedelje trudnoće; ležanje na levom boku obično može da pomogne
  • Vaginalni iscedak – pojačan vaginalni iscedak jedan je od prvih znakova trudnoće, ali možepostojati tokom cele trudnoće, menjajući konzistenciju i pred kraj trudnoće je najobilniji, kada može da sadrži i mukus i krv- što može biti znaj početka porođaja. Ukoliko postoji krvarenja, žuti, zeleni ili sivi iscedak ili je veoma neprijatnog mitrisa obavezno je da je javite lekaru
  • Vid- neke žene imaju promene sa vidom tokom trudnoće koje posle porođaja mogu da se vrate u normalno stanje, takođe mogu da da se jave i zamućenost vida ili smetnje sa sočivima. Ozbiljne probleme sa vidom mogu da imaju trudnice sa preeklapmsijom i gestacijskim dijabetesom.
  • Promene u ukusu i mirisu- većina žena ima ove promene, češće imprija slađa ili više slana hrana nego pre trudnoće, ili čak kisela. Nemogućnost da se oseti ukus može se desiti tokom prvog trimestra, neke žene mogu da osećaju i melatni ukus tokom trudnoće, što može da poveća mučninu. Sve ovo prolazi posle porođaja. Što se mirisa tiče može se pojačati čulo mirisa.
  • Promene na dojkama- dojke prolaze kroz niz promena u toku trudnoće, dok se telo priprema da hrani novorođenče. Hormoni dovode do zatamnjivanja areola, a dok grudi rastu mogu biti osetljivije i bolnije, vene na njima su tamnije,a dolazi i do protruzije bradavica i rasta. Kod nekih žena pojavljuju se i strije na dojkama, posebno ako naglo porastu. Posle drtgog trimestra može doći do sekrecije žućkastog iscetka iz dojki, koji se naziva kolostrum. To znači da se mlečni kanalići šire pripremaju za staranje i deponovanje mleka.
  • Promene kože, kose i noktiju- kod mnogih žena se mogu pojaviti strije, na dojkama i trbuhu, koje mogu da se povuku ili ne posle trudnoće, a se u svakoj sledećoj trudnoći opet mogu pojaviti. Nastaju kombinacijom rastezanja kože i hormonskih promena. Hormoni mogu uzrokovati propadanje ili opadanje kose, posebno kod žena koje su prethodno imale opadanje kose, medjutim mnogima raste više kosa i gušća je. Sve se posle porođaja vraća u normalu. Kod nekih žena mogu brže da rastu nokti, ali se mogu javiti i problemi u smislu lomljenja, keratoze, gubitka sjaja. Zdrave navike u ishrani i vitamini mogu da povećaju čvrstinu noktiju.
  • Hiperpigmentacije- veliki broj žena ima hiperpigmentacije tokom trudnoće, kao što je zatamnjivanje kože areola, genitalija, ožiljaka i linea albe ( tamne linije po sredini stomaka). Kod nekih žena može da potamni i koža lica, što se naziva melazma

 

TRUDNOĆA I POROĐAJ

 

Kasnije u toku trudnoće posle četvrtog meseca, povremeno se mogu osetiti Brakston Hiksove kontrakcije. One su potpuno normalne su služe za pripremu materice za porođaj. Ove kontrakcije se ne dešavaju u regularnim intervalima i ne povećava im se intenzitet. Ukoliko osećate regularne konrakcije pre 37 nedelje trudnoće to može značiti i početak porođaja, te se morate javiti lekaru.

 

Kontrakcije tokom porođaja mogu biti rane i aktivne kontrakcije. rane kontrakcije traju između 30- 45 sekundi. razmaci su u početku veliki, a pri kraju su na 5 minuta. Kada grlić počinje da se otvara, možete imati sukrvičav iscedak ili mukozni čep. Tokom aktivnog porođaja grlić se otvara i kontrakcije su sve češće i jače.

 

NAKON POROĐAJA

Period posle porođaja je veoma izazovan za nove roditelje. Jako je važan odmor, kao i pomoć od strane porodice i prijatelja.

Žena posle porođaja može da krvari i ima vaginalni sekret (lohije) koji se nastavljau do 4-6 nedelja posle porođaja. Može da otiče mleko i van dojenja tokom prilagođavanja na dojenje. Monge žene imaju promene raspoloženja posle porođaja, što je posledica promene nivoa hormona, dok neke mogu da imaju i postporođajnu depresiju (osećanje velike tuge, umora, anksioznost i beznađe) koja može da utiče ma njihovu sposobnost o brizi o sebi i bebi. U takvom slučaju važno je što pre se javiti lekaru.

Trudnoća, porođaj i prvih nekoliko meseci posle porođaja nisu slične ni jednom drugom periodu u životu. Pune su novih iskustava, nesigurnosti i emocija. Prenatalna nega jako je važna tokom svakog trimestra, da bi se pratilo stanje i rast i razvoj bebe,kao i zdravlje trudnice.